OBRAZOVANJE - klasično školovanje
Svu (glavnu) školu završio sam u Sloveniji, na Dolenjskom i u Ljubljani. Osim toga, studirao sam po cijeloj Europi.
OSNOVNA ŠKOLA SILVO SLAK, TREBNJE (1988-1996): Osnovnu školu sam pohađao sa osam godina u rodnom Trebnju. Kao odlikašica sudjelovala sam na natjecanjima iz matematike, engleskog i njemačkog jezika i postizala dobre rezultate.
GIMNAZIJA JOSIPA JURČIČA IVANČNA GORICA (1996.-2000.): Opću gimnaziju pohađao sam u Ivančnoj Gorici gdje sam bio odlikaš. Uz engleski i njemački počeo sam učiti i francuski. Natjecao sam se iz matematike-logike i njemačkog jezika. Na maturi sam dobila svih 8 bodova iz matematike. Ostali predmeti na maturi bili su mi slovenski, engleski, njemački i kemija.
FAKULTET MATEMATIKE I FIZIKE (2000.-2008.): Preddiplomski studij nastavio sam na Sveučilištu u Ljubljani u Ljubljani, gdje je moj smjer studija bila prirodna fizika. Budući da sam tijekom studija radila preko student servisa i pomagala srednjoškolcima s instrukcijama iz matematike, kemije i fizike, odgađala sam završetak fakulteta. Diplomirao sam testirajući uređaj LIDAR koji je bio namijenjen ispitivanju prašine u Luci Kopar. Mjerenja za diplomu pod nazivom "Eye-safe LIDAR" obavljao sam na Fakultetu matematike i fizike, Luka Koper i Zračna luka Portorož. Velika zahvala ide mojoj sumentorici izv. prof. dr. Klemen Bergant i njegov kolega dr. Nataša Grlj.
MEĐUNARODNA DIPLOMSKA ŠKOLA INSTITUTA JOŽEF STEFAN (2008.-2013.): Poslijediplomski studij nastavio sam u Ljubljani, smjer nanoznanost i nanotehnologija, manji smjer nanofizika. Prosječna ocjena bila je 9,95, ocjena doktorske disertacije pod naslovom "Sinteza, rast, samoorganizacija i fotokatalitička svojstva nanočestica TiO2 pripremljenih hidrotermalnom sintezom" bila je 10. Velika zahvala ide mom mentoru doc. dr. Goranu Dražiću za svo znanje, pomoć i ideje.
RAD - poslovi
STUDENTSKA PRAKSA (svibanj 2006., EIMV-OVN): Odradio sam obaveznu 1-mjesečnu praksu na FMF-u studirajući prirodoslovnu fiziku na EIMV-u u sekciji OVN. Saznao sam za metodu obrnutog napona, koja se koristi za dijagnosticiranje kvalitete izolacije (ulje i papir u transformatoru) ili predviđa njezin životni vijek. Hvala za svo znanje Vugi Vojti, Borisu Zupancu i Dr. Staneta Vižintina.
RAD PREKO STUDENTSKE SLUŽBE (vezan uz istraživanje) (lipanj 2006. - lipanj 2007., EIMV-OVN): Nakon prakse sam radio simulacije izgradnje visokonaponskog dalekovoda Beričevo-Krško, izračunavao progibe kabela i izradio nekoliko malih korisnih programa za potrebe simulacije pod mentorstvom dr. Staneta Vižintina. Hvala za svo znanje ide cijeloj sekciji.
MLADI ISTRAŽIVAČ - asistent s magisterijem (listopad 2008. - listopad 2013., IJS-K7): Nedugo nakon obrane diplome počeo sam učiti o sintezi nano TiO2 na IJS-u, odjel K7, kod Dr. Nataša Drnovšek i njezin mentor prof. dr. Saša Novak-Krmpotič. Istovremeno, moj mentor u istoj sekciji izv. prof. dr. Goran Dražić, počeo je sve u sekciji upoznavati s pristupačnim metodama analize materijala s naglaskom na elektronsku mikroskopiju. U projektu sam istraživao fotokatalitičke sposobnosti TiO2 u kristalnoj modifikaciji anataza koji sam sam sintetizirao te pratio rast, nastanak i kristalizaciju. Hvala za sve za njih ide cijeloj rubrici.
(MLAĐI) DOKTOR - asistent s doktoratom (lipanj 2017. - srpanj 2020., ZAG-OM-LCMK): Nakon 3 godine stjecanja vještina, znanja i obrazovanja iz neznanstvenih područja, ponovno sam se uključio u znanost kroz europsko-slovenski projekt kroz koji sam 70% bio zaposlen u ZAG-u, u Laboratoriju za cemente, mortove i keramiku, a 30% u Termitu. Cilj projekta bio je izraditi korisne lagane porozne termoizolacijske ploče od otpadnih materijala termita u građevinarstvu pod mentorstvom dr. sc. Vilme Ducman i mr. Alenka Sešek Pavlin.
DOKTOR - asistent s doktoratom znanosti (kolovoz 2020. - svibanj 2022., ZAG-OM-LCMK): Nakon završenog poslijedoktorskog projekta počeo sam raditi na nekoliko projekata vezanih uz ili s alkalnom aktivacijom otpadnih sirovina, uglavnom otpadne vune unutar Projekt Woll2Loop, odn uz sveobuhvatnu kemijsku i mineralošku analizu materijala.
DOKTOR - asistent s doktoratom (listopad 2021. - rujan 2024., ZAG-OM-LCMK): Uz sudjelovanje u nekoliko projekata, započeo sam vođenje projekta ARIS o utjecaju mikrovalova različitih frekvencija, snage i vremena djelovanja na lužine. aktivirani materijali u različitim fazama razvoja (sinteza-reakcija, dehidratacija-sušenje, (pred)sinterovanje).
DOKTOR - asistent s doktoratom (rujan 2023. - rujan 2024., ZAG-OM-LKARM): U rujnu 2023. godine prešao sam u radni odnos u dva laboratorija Instituta građevinarstva, tj. Laboratorij za cement, mort i keramiku (40%) i Laboratorij za kamen, agfregat i reciklirane materijale (60%). U prvom sam završio svoj ARIS projekt o utjecaju elektromagnetskih valova na materijale, a u drugom sam dobio priliku raditi procjenu životnog ciklusa (LCA).
DOKTOR - (rujan 2024 - , EIMV-OVNEL): V spetembru 2024 sem se pričela delo na Odseku za visoke napetosti in elektrarne, kjer je moje področje dela postalo delo z jedrskim gorivom, jedrskimi odpadki povezanimi z gradbenimi materiali in sekundarnimi surovinami uporabljanimi v gradbeništvu.
RAD - projekti
U okviru projekta "mikroAAM" izrađena je baza podataka materijala (XRF, XRD s Rietveldovim usavršavanjem) kao pomoć pri proračunu optimalnih smjesa za alkalijski aktivirane materijale.
Sudjelovao sam u nekoliko projekata, a kao voditelj projekta u:
-
Proces pjenjenja u alkalno aktiviranoj matrici i optimizacija svojstava dobivenih pjena ,
- C3330-17-529032, “Istraživači-2.0-ZAG-529032”,
- 3 godine,
- financijer: Republika Slovenija, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa, MIZŠ; Europski fond za regionalni razvoj, ERDF,
- Postdoc projekt Instituta građevinarstva (dr. sc. Vilma Ducman) i Termit (dr. sc. Alenka Pavlin),
- Važniji rezultati: izrada osnovnog programa i izrada programa za preračunavanje smjesa za proizvodnju alkalno aktiviranih materijala iz bilo kojeg materijala/otpada, što omogućuje početak projekta na TRL4, a ne na TRL1.
-
Sinteza alkalijski aktiviranih materijala uz pomoć mikrovalova ,
- J2-3035,
- 3 godine,
- financijer: ARIS,
- temeljni projekt, kategorija mladi liječnici, Institut građevinarstva,
- Važniji rezultati: 2 srebrne nagrade „SRIP – Kružno gospodarstvo 2024.“ za pilot proizvode, objavljeno u A'', A'. Do svibnja 2024. objavljeno je 8 članaka i 9 konferencijskih radova,
- izrada baze materijala i programske "opreme" za proračun smjesa za alkalnu aktivaciju (u najavi). Baza će se nadograđivati „doniranim“ podacima zainteresiranih kolega iz područja materijala te će se redovito ažurirati.
RAD - objave u kojima sam ja prvi autor
DIPLOMSKI RAD: LIDAR SIGURAN ZA OČI (lipanj 2008.): Za svoj diplomski rad testirao sam LIDAR (Light Detection And Ranging) Luke Koper za detekciju aerosola u atmosferi. Uređaj u osnovi radi slično kao RADAR (RAdioDetection And Ranging), osim što koristi manje valne duljine (IR, UV ili vidljivo svjetlo), što nam omogućuje detekciju znatno manjih čestica. Prikazana su probna mjerenja, koja su bila u rasponu od vrlo osnovnih mjerenja do detekcije aerosola i ispitivanja dometa.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU OF CRYSTAL GROWTH: RAST BIPIRAMIDALNIH KRISTALA ANATAZA TIJEKOM HIDROTERMALNE SINTEZE (travanj 2012.): U članku je prikazana morfologija, veličina i rast kristala anataza (TiO2) u nano veličini. Materijal je sintetiziran hidrotermalnom sintezom iz vodene suspenzije amorfnog TiO2 i proučavan transmisijskim elektronskim mikroskopom i rendgenskom difrakcijom praha. Početne faze rasta su kombinacija osnovnih kristalografskih oblika anataza, ali nisu simetrične, kako bi se očekivalo prema energetskim vrijednostima pojedinih ravnina. Asimetrija i rast u štapićaste i klinaste oblike najvjerojatnije je posljedica nehomogenog dotoka materijala. Više temperature i dulja vremena sinteze omogućuju stvaranje jednostavnih bipiramidalnih struktura.
DOKTORSKA DISERTACIJA: SINTEZA, RAST, SAMOSKUPLJANJE I FOTOKATALITIČKA SVOJSTVA NANOČESTICA TIO2 PRIPRAVLJENIH HIDROTERMALNIM PUTEM (rujan 2013.): U svom doktorskom radu prikazao sam rezultate sinteze, rasta, samosklapanja i fotokatalitička svojstva nano TiO2 uglavnom u modifikaciji kristala anataza pripremljenog različitim metodama (sol-gel sinteza, hidrotermalna i solvotermalna sinteza, destilacija). Njegova nano svojstva omogućuju da se koristi za čišćenje vode i zraka od opasnih organskih tvari, kao samočisteći premaz. Ali da ne bi predstavljao onečišćenje kao nanomaterijal, pripremio sam materijal samoslaganjem i "prisilnim" slaganjem mikronskih struktura u obliku ruža koje su rasle u geodama-čahurama, a čija je površina bila prekrivena nano -anataza, koja je imala 3 puta veću BET specifičnu površinu u usporedbi s Degussa prahom P25.
KONFERENCIJSKI RAD OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "TBMCE 2018": UPCIKLING TEHNOLOGIJOM ALKALNE AKTIVACIJE (studeni 2018.): Prikazana je alkalna aktivacija obje mineralne vune, staklene i kamene. Rezultati tlačne čvrstoće variraju zbog različitog kemijskog sastava i reakcije mineralnih vlakana na alkalije. Veća tlačna čvrstoća postiže se korištenjem staklene vune.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU „LIVARSKI VESTNIK“: OTPADNI LJEVAČKI PIJESAK KAO PREKURSOR U PROCESU ALKALNE AKTIVACIJE (ožujak 2019.): Članak sadrži opsežnu analizu otpadnog ljevačkog pijeska kao potencijalnog prekursora u alkalnoj aktivaciji. Promatrana je ovisnost temperature njege, te temperature i načina sušenja. Veća čvrstoća postignuta je stvrdnjavanjem na 70 °C nego na sobnoj temperaturi, a tlačna čvrstoća povećana je sušenjem na temperaturi od 110 °C odn. s volumetrijskim sušenjem (mikrovalne).
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU MATERIJALI: POTENCIJAL ZELENOG KERAMIČKOG OTPADA ZA ALKALNO AKTIVIRANE PJENE (listopad 2019.): Napravljena analiza otpadne zelene mješavine za keramiku (keramika prije pečenja, koja bi bila namijenjena za osigurače) u pogledu korisnosti u alkalnoj aktivaciji kao i za alkalno aktivirane pjene, koje bi se koristile kao akustične ili toplinski izolatori u građevinarstvu.
ČLANAK S KONFERENCIJE OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "TBMCE 2019": OTPAD LJEVAONICA KAO POTENCIJALNI PREKURSOR U TEHNOLOGIJI ALKALNE AKTIVACIJE (studeni 2019.): Sav otpad povezan s ljevaoničkom industrijom analiziran je prema mogućnosti korištenja u alkalnoj aktivaciji. Prikazano je poboljšanje svojstava iskorištenog otpada dodatkom teškog pepela i mješavine sirovog otpada za keramiku, koji povećavaju tlačnu čvrstoću i skraćuju vrijeme sušenja i stvrdnjavanja.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "MATERIJALI": UTJECAJ VELIČINE ČESTICA NA TLAČNU ČVRSTOĆU ALKALNO AKTIVIRANIH VATROSTALNIH MATERIJALA (svibanj 2020.): Članak o utjecaju veličine čestica u otpadu "vatrostalnih materijala" u sintezi alkalijski aktiviranih materijala odn. alkalno aktivirana samopjena. Do sada je zabilježen samo porast mehaničke čvrstoće sa smanjenjem veličine čestica, a kod vatrostalnih materijala mehanička čvrstoća počinje opadati od određene frakcije naniže, što je posljedica samopjenjenja.
ZAVRŠNO IZVJEŠĆE PROJEKTA "POSTUPAK PJENJEVANJA U ALKALNO AKTIVIRANOJ MATRICI I OPTIMIZACIJA TAKO DOBIVENIH SVOJSTAVA PJENE" (kraj 2020.): Prezentacija rada, rezultata i diseminacija.
KONFERENCIJSKI ČLANAK OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "TBMCE 2020": UTJECAJ HOMOGENIZACIJE ALKALNO AKTIVIRANOG MULJA NA MEHANIČKU ČVRSTOĆU (prosinac 2020.): Utjecaj homogenizacije alkalijski aktiviranih pasta na mehaničku čvrstoću alkalijski aktiviranih materijala i pjena. Korišteni su razni prekursori i aktivatori, ponegdje dodani pjenioci i stabilizatori. Paste su tretirane na različitim temperaturama i različito vrijeme, tako da je jedino zajedničko za sve pripremljene proizvode bila homogenizacija.
ČLANAK S KONFERENCIJE OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "COMS 2020/21": UTJECAJ METODA UZDRŽAVANJA/SUŠENJA UKLJUČUJUĆI MIKROVALNO GRIJANJE NA ALKALNO AKTIVIRANJE OTPADA ODLJEVNIH JEZGRA (travanj 2021.): Utjecaj veličine čestica prekursora (jezgri otpada), omjer prekursora i aktivatora lužine praćen je utjecaj njege na različitim temperaturama odn metode sušenja.
KONFERENCIJSKI ČLANAK OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "VALORIZACIJA ŠLJAKE 2021": ULOGA ŠLJAKE KAO KOVEZIVA U ALKALNO AKTIVIRANOM OTPADU OD MINERALNE VUNE (travanj 2021.): Mješavina otpadne kamene vune i raznih troski analizirana je kao prekursor u alkalnoj aktivaciji .
KONFERENCIJSKI ČLANAK OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "TBMCE 2022": MIKROVALNO ZRAČENJE ALKALNO AKTIVIRANOG METAKAOLINSKOG MULJA (rujan 2022.): Pozitivan utjecaj mikrovalova različite snage i konstantnog vremena na alkalno aktiviranu pastu pripremljenu na bazi metakaolina i Na-vodenog stakla .
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "CERAMICS INTERNATIONAL": UTJECAJ MIKROVALOVA U RANOM STADJU ALKALNE AKTIVACIJE NA MEHANIČKU ČVRSTOĆU ALKALNO AKTIVIRANIH MATERIJALA (srpanj 2023.): Članak o utjecaju mikrovalova na alkalijski aktivirane paste od metakaolina, slovenski elektrofilter pepela i slovenske troske govori se o ovisnosti brzine primanja doze u početnoj fazi sinteze.
KONFERENCIJSKI RAD OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "TBMCE 2023": OTPADNA GUMA UKLJUČENA U ALUMINOSILIKATNU MREŽU ALKALNO AKTIVIRANOG METAKAOLINA POJAČANA MIKROVALNIM ZRAČENJEM (rujan 2023.): Korištenjem gume pilot opločnici metakaolina aktivirani alkalno postali su protuklizni.
STRUČNI ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "GRADBENIK": POTENCIJAL OTPADNE GUME U CIRKULARNOM GOSPODARSTVU (studeni 2023.): Članak na slovenskom jeziku prikazuje uporabnost otpadne gume od električnih kabela u građevinarstvu na primjeru opločnika.
KONFERENCIJSKI ČLANAK OBJAVLJEN NA KONFERENCIJI "SOKRATOVA PREDAVANJA: 10. međunarodni simpozij": ZELENA TRANZICIJA U SLOVENSKOM GRADITELJSTVU: 10 godina istraživanja alkalno aktiviranih materijala i alkalno aktiviranih pjena (prosinac 2023.): Pregledni članak objavljenog rada na temu alkalna aktivacija raznih materijala slovenskih istraživača od početka rada na temi.
ČLANAK OBJAVLJEN U "JOURNAL OF CLEANER PRODUCTION": TOPLINSKA IZOLACIJA I ZAPALJIVOST KOMPOZITNE OTPADNE POLIURETANSKE PJENE INKAPSULIRANE U GEOPOLIMERU ZA ODRŽIVU GRAĐEVINSKU OMOTNICU (veljača 2024.): U članku se govori o učinku mikrovalova na kompozite izrađene od alkalno aktiviranog metakaolina koji sadrži ribani otpad poliuretanska pjena sa/bez inhibitori požara.
RAD - predavanja i usmena izlaganja
Osim navedenih izlaganja, tu su i bezbrojna izlaganja na skupovima, institutska, učionička i laboratorijska izlaganja, kao i izlaganja iz kinologije.
PREZENTACIJA NA KONFERENCIJI EUROMAT 2009 U GLASGOWU, VELIKA BRITANIJA: SVOJSTVA I MIKROSTRUKTURNA ISTRAŽIVANJA NANOČESTICA TIO2, PRIPREMLJENIH HIDROTERMALNOM SINTEZOM (rujan 2009.): Na konferenciji sam predstavio nanomaterijal TiO2 dobiven hidrotermalnom sintezom s promjenjivim pH i dodacima kao što su NaOH , KOH, TMAH, NH3, AgNO3, EtOH, H2O2, NaCl, HCl, HNO3, Fe i Al ioni. Pratio sam morfologiju, veličinu, kemijski sastav i rast kristala. Cilj istraživanja bio je napraviti veće samoorganizirane strukture od nanočestica koje bi bile visoko fotokatalitičke, ali istovremeno dovoljno velike da se mogu ukloniti iz vode filtracijom, sedimentacijom i drugim metodama.
IZLAGANJE NA IMT KONFERENCIJI, PORTOROŽ: HIDROTERMALNA SINTEZA RAZLIČITIH OBLIKA NANOANATAZE TIO2 (studeni 2011.): Na konferenciji sam predstavio različite oblike TIO2 nastale hidrotermalnom sintezom u kristalnoj modifikaciji anataza: izduženi, bipiramidalni i blizanci.
IZLAGANJE NA IMT KONFERENCIJI, PORTOROŽ: HIDROTERMALNA I SOL-GEL SINTEZA ADITIVA NANOANATAZE TIO2 (studeni 2010.): Na konferenciji sam prikazao ovisnost stupnja kristalnosti i fotokatalitičke aktivnosti u odnosu na sintezu TiO2 (solvetermalnu ili hidrotermalnu), aditivi, koncentracija otapala i reaktanti.
IZLAGANJE NA IMT KONFERENCIJI, PORTOROŽ: SVA TRI PRIRODNO POSTOJEĆA KRISTALA TIO2 SINTETIZIRANA SOLVOTHERMALNO (listopad 2010.): Predstavio sam ovisnost kristalne modifikacije, morfologije i veličine prirodno nastalih kristala TiO2 pripravljenih solvotermalnom sintezom, tj. sve od mikronskog rutila u obliku ježa do anataza nano veličine s brukitom.
IZLAGANJE NA SIMPOZIJU O PRAVCIMA RAZVOJA I ASPEKTIMA ODRŽIVOSTI NA PODRUČJU MINERALNIH VEZIVA U LJUBLJANI, ZAG: GEOPOLIMERI IZ TERMITNOG OTPADA (ožujak 2018.): Na simpoziju sam prezentirao rezultate analize više od 20 različitih sekundarnih materijala u smislu njihovog potencijala za korištenje za alkalnu aktivaciju i lagane porozne materijale. Naglasak je stavljen na leteći pepeo, mineralnu vunu, sirovu zelenu mješavinu za keramiku, vatrostalne materijale, kombinacije letećeg pepela i vatrostalnih materijala, leteći pepeo i ljevaoničke kalupe/jezgre korištene u odnosu na modificirana konačna svojstva alkalno aktiviranih prekursora.
PREZENTACIJA NA TBMCE VIRTUALNOJ KONFERENCIJI (prosinac 2020.): Na konferenciji sam prezentirao utjecaj homogenizacije alkalno aktiviranih materijala i pjena u trap fazi na mehaničku čvrstoću i mikrostrukturu.
VIDEO PREZENTACIJA POSTERA NA COMS VIRTUALNOJ KONFERENCIJI (travanj 2021.): Na konferenciji su predstavljeni članak i poster s video prezentacijom. Raspravljao je o utjecaju različitih parametara na alkalnu aktivaciju otpadnih jezgri za ljevaoničku industriju.
PREZENTACIJA NA VIRTUALNOJ KONFERENCIJI SLAG VALORIZATION (travanj 2021.): Kao "keynote" predavanje predstavljeni su rezultati alkalne aktivacije 5 različitih troske u kombinaciji s kamenom vunom.
IZLAGANJE NA VIRTUALNOJ KONFERENCIJI SOCRATIC LECTURES, 10. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ (prosinac 2023.): Pozvano predavanje na kojem sam predstavio najnovija (još neobjavljena) istraživanja o alkalnoj aktivaciji.
NAGRADE, PRIJAVE PATENTA, PATENTI
Tijekom školovanja i studija natjecao sam se u raznim područjima, a moja zdrava kompetitivnost ostala je sa mnom i nakon školovanja.
Bilo mi je drago raditi i radim s timovima gdje zajedno možemo doći do uspjeha, napretka i novih znanja i poznanstava.
2022.: Srebrna nagrada „SRIP – Kružno gospodarstvo“ u sklopu tima tvrtke Termit i Zavoda za gradbeništvo Slovenije za izum „Fasadna ploča od otpadne mineralne vune“.
2023.: "Inovacijski radar Europske komisije" označio je kamene popločnike koje su razvili ZAG i Termit u okviru projekta Wool2Loop, u suradnji s istim timom kao i u gornjoj nagradi SRIP, kao "velike inovacije koje financira EU".
2024.: Srebrna nagrada "SRIP - Circular Economy" u okviru mog ARIS projekta "mikroAAM" s timom Instituta građevinarstva za izum "Geopolymer Composite Pavers with Incorporated Recycled Rubber for Improved Grip and Anti-Skid Performance".
2024.: Srebrna nagrada „SRIP – Kružna ekonomija“ u okviru mog ARIS projekta „mikroAAM“ s timom Instituta građevinarstva za izum „Vatrootporna izolacijska kompozitna fasadna ploča na bazi geopolimera s integriranom otpadnom zapaljivom poliuretanskom pjenom“.
2024: Podnošenje patentne prijave u okviru mog ARIS projekta "mikroAAM"
RAD - recenzije
Ja sam recenzent za časopise:
MDPI
Primijenjene znanosti
Građevine
Premazi
Materijali
Minerali
Metali
Procesi
Elsevier
Ceramics international
Također sam recenzent studentskih izvješća :
Anže Tesovnik
Završno izvješće o implementaciji RIS Intership 2022
Završno izvješće o implementaciji RIS Intership 2023
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU MATERIJALI: MEHANIZAM ZGUŠĆENJA ZA PRETEKU AFS PRI RAZLIČITIM TEMPERATURAMA VALJANJA (Studeni 2019.): Otvoreni članak koji obrađuje ovisnost zgušnjavanja i pjenjenja punila od različitih materijala u čeličnom omotaču ovisno o temperaturi valjanja.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU MATERIJALI: ZELENIJA NANOKOMPOZITNA POLIURETANSKA PJENA NA BAZI ODRŽIVOG POLIOLA I PRIRODNIH PUNILA: ISTRAŽIVANJE KEMIJSKO-FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA (siječanj 2020.): Otvoreni članak o učinku punila (ljuska oraha, celuloza, dijatomejska zemlja) na toplinska, mehanička, kemijsko-fizikalna svojstva poliuretanskih pjena.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "PREMAZI": DIFUZIJSKA PREVLAKA KROMA NA ODS FERITNO-MARTENZITNOM ČELIKU I NJEGOVO OKSIDACIJSKO PONAŠANJE U ZRAČNOM I PARNOM OKRUŽENJU (svibanj 2020.): Otvoreni članak raspravlja o učinku taloženja kroma PVD-om i naknadnom temperaturnom obradom na hrđanje čelika.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU PROCESSES: ELEKTRIČNI OTPOR MATERIJALA SA UGLJIČNIM SLOJEM NA VISOKOJ TEMPERATURI (srpanj 2020.): Otvoreni članak govori o ugljenu (ostali korišteni materijali su referenca) kao zamjeni za trenutno korištene materijale u lučnim pećima za smanjenje emisija CO2, dok održava dobru mehaničku stabilnost i električna svojstva.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU PROCESSES: POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I PRODUKTIVNOSTI U ELEKTROLUČNOJ PEĆI KROZ MODIFIKACIJU SUSTAVA INJEKTORA S BOČNOM STIJEDOM (rujan 2020.): Otvoreni članak predstavlja poboljšanje EAF peći koje je smanjilo potrošnju energije i povećalo produktivnost .
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "PRIMIJENJENE ZNANOSTI": POROZNI MATERIJALI DOBIJENI IZ INDUSTRIJSKIH NUSPROIZVODA ZA HVATANJE NANOČESTICA TITANIJ DIOKSIDA (studeni 2020.): U članku je prikazano istraživanje različitih poroznih materijala kroz učinak hvatanja čestica TiO2 u usporedbi s lišćem Hedere Zavojnica L.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "METALI": DIZAJN I KONSTRUKCIJA LABORATORIJSKE ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE LUČNE PEĆI ZA METALURŠKE STUDIJE TALJENJA ŠLJAKE I S VISOKIM Udjelom titana (travanj 2021.): U članku se raspravlja o poboljšanjima DC-EAF peći za smanjenje topline gubitak i poboljšano odvajanje troske i metala.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "METALI": KVALITETA MEROS PRAŠINE RAZLIČITIH POSTROJENJA I NJEGOVA MOGUĆNOST DALJNJE UPORABE (svibanj 2021.): U članku su prikazali utjecaj dodatne obrade "prašine" iz plinova nastalih tijekom sinteriranja, s ciljem recikliranje.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "MATERIJALI": SIMULACIJA RASTA PUKOTINA FUNKCIONALNO GRADIRANIH MATERIJALA TEMELJENA NA POBOLJŠANOM PERIDINAMIČKOM MODELU ZASNOVANOM NA VEZI (lipanj 2021.): U članku se raspravlja o poboljšanom teoretskom modelu širenja pukotina u materijalima i uspoređuje ga s dva eksperimenta drugih autora. .
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "MINERALI": EVOLUCIONI KARAKTERISTIKE LOMOVA NA SLOJU I BRZINA ISPUNJENJA KOMPOZITA PASTE (svibanj 2022.): Članak se bavi stvaranjem pukotina u rudniku ispunjenom punilima prema različitim ulaznim parametrima.
ČLANAK OBJAVLJEN U ČASOPISU "ZGRADE": RAZVOJ NOVOG MODELA PREDVIĐANJA TLAČNE ČVRSTOĆE NANOMODIFICIRANOG BETONA KORIŠTENJEM NOVIH TEHNIKA STROJNOG UČENJA (kolovoz 2022.): U članku se koriste algoritmi "strojnog učenja" (teorijska analiza) eksperimentalnih podataka o mehaničkim čvrstoća betona s dodacima . Podaci su dobiveni iz literature.
RAD – uredništvo
MDPI, Minerali: alkalna aktivacija materijala na bazi gline
Urednici: dr. Barbara Horvat, dr. sc. Lea Žibret, dr. sc. Sara Tominc
MDPI, Polimeri: Razgradnja i stabilizacija polimernih materijala 2. izdanje
Urednici: izv. prof. dr. Branka Mušič, prof. dr. Mariaenrica Frigione, dr. sc. Barbara Horvath